Aktuelno

Kako dobiti visok prinos šargarepe – Tehnologija ishrane

Da bi se ostvario ciljani visoki prinos, uzgoju šargarepe treba pristupiti profesionalno koristeći savremene tehnologije ishrane i zaštite useva i sagledati uslove od kojih utiče prinos, kao što su kvalitet zemljišta, faktori spoljne sredine, primena stručnog znanja. Sve više se biraju ciljani tretmani ishrane: osnovno đubrenje, prihrana i folijaro đubrenje, u zavisnosti od potreba kulture. Direktna posledica dobro osmišljenih tehnologija je ta što su usevi otporniji na stresove izazvane promenljivim spoljnim uslovima, prinos količinski raste, a kvalitet mu je bolji, odnosno proizvođač može sa mnogo većom sigurnošću da proceni prihod.

 

Agroekološki uslovi potrebni za uzgoj šargarepe

Zemljište

Za ujednačen i pravilan razvoj zadebljalog korena šargarepe najbolja su lakša zemljišta kao što su rečni aluvijumi bogati peskom i humusom, černozem ili peskovite ilovače sa više od 3% humusa. Reakcija zemljišta treba da se kreće od pH 5,3-7, a optimalna je 6,5. Teška zemljišta, sa puno gline nisu pogodna za šargarepu zbog nepovoljnog vodno – vazdušnog režima i velikog otpora pri rastu biljke.

Vodni režim

Za uzgoj šargarepe potrebno je obezbediti dobar vodni režim tokom cele vegetacije. Iako ima dobro razvijen korenov sistem koji usvaja vodu iz dubljih slojeva zemljišta, u sušnim periodima je neophodno pomoći usev navodnjavanjem.

Navodnjavanje šargarepe se može podeliti u 3 potperioda:

1) porast lisne mase i ukorenjavanje,

2) porast tehnološkog korena i

3) tehnološko dozrevanje.

Šargarepa dobro koristi rezerve predvegetacione vlage iz zemljišta, koje se dopunjuju padavinama, tako da je retko treba zalivati u prvom potperiodu vegetacije. U drugom potperiodu u našim uslovima navodnjavanje je obavezno, kao dopunsko i može da se obavi i 5 do 6 zalivanja u zavisnosti od uslova godine, količine i rasporeda padavina.

Neophodno je održavati umerenu vlažnost zemljišta, jer visoka vlažnost, posebno poremećen tok vlažnosti (smena suše sa povišenom vlagom) uzrokuje pucanje korena, a na težim zemljištima koren se račva. Tehnički minimum vlažnosti zemljišta je 70 – 75% od PVK. Režim navodnjavanja je neophodno prilagoditi zemljišnim I klimatskim uslovima. Norma navodnjavanja treba da prokvasi sloj zemljišta 40 – 50 cm.

Načini navodnjavanja šargarepe su: navodnjavanje brazdama, cevima sa rasprskivačima, pomoću dalekodometnih rasprskivača – tifona, pomoću linearnih samohodnih mašina za veštačku kišu i sistemom kap po kap.

Agrotehničke mere

Plodored

Šargarepa se može dobro uklopiti u ratarski i povrtarski plodored kao okopavina. Obično se proizvodi nakon kultura đubrenih stajnjakom. Dobri predusevi za mrkvu su grašak, pasulj, boranija, soja, strnine, trave, kupusnjače i vrežaste kulture. Kukuruz nije dobar predusev pogotovo ako se zaorava kukuruzovina. Loši predusevi su korenasto i krtolasto bilje (krompir, cvekla, šećerna repa, peršun, paštrnak, celer). Na isto mesto dolazi tek nakon 4 godine.

Osnovna obrada je na dubinu od 30 do 35 cm.

Predsetvena priprema mora biti dobro izvedena zbog sitnog semena i dugog perioda nicanja.

 

Setva

Rokovi setve su: predzimska, rana ili redovna prolećna i kasna setva.

Predzimska setva se vrši od kraja oktobra i tokom novembra. Rana ili redovna prolećna setva počinje u martu, čim se zemljište prosuši. Kasna setva je u maju ili junu, a najkasnije do polovine jula.

Setva može biti različita, što zavisi od načina proizvodnje. Vrste setve su: na ravnoj površini i gredicama (setva je na 20 – 40 x 3 – 5 cm ili u šestoredne pantljike 50 x 20 x 3 – 5 cm), na gredicama širine 50 ili 100 cm sa 2, 4, 6 ili 8 redova na gredici. Takođe, postoji setva na visoke gredice sa razmakom između dvoreda na gredici od 6 do 8 cm i razmakom između gredica od 50 cm.

 

Koja đubriva da koristite?

Odogovarajuća ishrana popravlja boju, unutrašnji sadržaj, poboljšava karakteristike za skladištenje i smanjuje gubitak prinosa tokom skladištenja.  Uz redovno zalivanje potrebno je harmonično snabdevanje hranjivim materijama.

Neposredno pre setve se ne preporučuje organsko đubrenje.

U srazmeri sa planiranim prinosom i u zavisnosti od rezultatat analize zemljišta tokom pripreme zemljišta, oranja i pripreme gredica, za osnovo đubrenje se preporučuje 250-350kg/ha kompleksno granulisano đubrivo bez hlora YaraMila Complex 12:11:18+S+Mg + ME. Mogu da se primene još i sledeće formulacije đubriva: YaraMila 10:13:25+S+Mg+B i YaraMila 8:20:28+S+Mg.

U stadjumu 4-6 listova preporučuje se prihrana u vidu granulisanog đubriva YaraMila Complex 250- 350 kg/ha. Takođe je poželjno prihraniti usev kalcijumom YaraLiva Nitrabor  100-200 kg/ha, a azot nadoknaditi sa đubrivom YaraBela Nitromag (27N+4,5Mg) ili YaraBela Sulfan (23N+15S)  200-250 kg/ha.

U ovom stadijumu se može primeniti i folijarna prihrana YaraVita Brassitrel Pro 3 l/ha.

Ukoliko su potrebne veće količine đubriva,  preporučuje se da se ukupna doza podeli u nekoliko manjih.

U fazi intenzvnog rasta za nadoknadu mikroelemenata i azota preporučuje se upotreba sledećih folijarnih đubriva: YaraVita Brasitrel Pro 3 l/ha, YaraVita Universal Bio 5 l/ha u 2-3 tretmana.

PRETHODNI Bolesti pšenice - Kako spasiti pšenicu od napada bolesti biostimulatorima u kombinaciji sa pesticidima
NAREDNI Kako uzgojiti zdravu, jaku i otpornu šećernu repu koja daje visok prinos?